Zagreb je kulturno, znanstveno, gospodarsko, političko i administrativno središte Republike Hrvatske sa sjedištem Sabora, Predsjednika i Vlade. Smješten je na zemljopisnom, kulturnom, povijesnom i političkom sjecištu istoka i zapada Europe te spaja kontinentalni i mediteranski duh u osobitu cjelinu. Grad sa sjeverne strane od hladnih vjetrova štiti gora Medvednica, a prostrana ravnica i rijeka Sava otvaraju ga prema ostalim stranama svijeta. U Zagrebu živi četvrtina ukupnog stanovništva Hrvatske, odnosno gotovo milijun ljudi.

Arheološka istraživanja dokazuju postojanje života oko današnjeg Zagreba već u kamenom dobu, oko 35.000 godina prije Krista. Kasniji nalazi dokazuju naseljavanje Ilira, prastanovnika ovog dijela Europe. Kelti s dalekog sjevera dolaze najvjerojatnije u 4. stoljeću prije Krista. Nakon njih Rimljani u blizini Zagreba grade veliki i uređeni centar Andautonija u današnjem Ščitarjevu.

Zagreb kakav danas poznajemo i koji čini njegovu povijesnu jezgru nastao je u srednjem vijeku na dvama brežuljcima: svjetovnom Gradecu i crkvenom Kaptolu. Prvi pisani spoment Zagreba potječe iz 1094. godine, kada ugarski kralj Ladislav na putu prema Jadranu osniva zagrebačku biskupiju na Kaptolu. Zagrebačka katedrala u neogotičkom stilu i danas dominira vizurom grada, a renesansne zidine oko nje jedne su od rijetkih sačuvanih u ovom dijelu Europe.

U burnim vremenima pohoda mongolskih plemena prema srednjoj Europi dogodio se najvažniji povijesni događaj za Gradec, drugi dio zagrebačkog nukleusa. Sredinom 13. stoljeća Tatari su opustošili Ugarsku pa njen kralj Bela IV. bježi u Zagreb, gdje mu građani daju siguran zaklon. Iz zahvalnosti 1232. godine kralj poveljom daje Gradecu status slobodnoga kraljevskog grada. Na to razdoblje svaki dan simbolički podsjeća kula Lotrščak, s koje već stotinjak godina top obilježava podne.

S vremenom nestaje opasnosti od napada i grad se postupno širi na ravnicu. Na mjestu podno dvaju naselja formira se trg na kojem se obavlja sva trgovina. Današnji Trg bana J. Jelačića srce je grada i glavno mjesto sastajanja građana. Fontana je vezana uz legendu o nastanku imena grada. Nekog je davnog sunčanog dana hrabri ban nakon povratka iz bitke, umoran i žedan rekao djevojci Mandi da mu zagrabi vode s izvora. Tako je izvor dobio ime Manduševac, a grad ime Zagreb.

Gradovi na dvama brežuljcima prosperiraju. U 17. i 18. stoljeću grade se barokne plemićke palače i crkve. Tako isusovci na Gornjem gradu podižu crkvu Svete Katarine, koja je danas jedan od najočuvanijih primjeraka barokne raskoši. U drugoj polovici 17. stoljeća Zagreb je sveučilišno središte, jedno od najstarijih u Europi s neprekinutim radom. U međuvremenu Zagreb postaje sjedište vlade.

Razlike između biskupskoga grada i slobodnoga kraljevskoga grada polako nestaju te se napokon brišu 1850. godine, kada se ujedinjuju u grad Zagreb, koji tada ima 15.000 stanovnika. Povoljan položaj prema ravnici omogućuje slobodan rast i život se ubrzano širi na nizinu prema rijeci Savi.

 

hrvatska_zagreb_lezaljka2

 

Zagreb je grad raznovrsnog i bogatog kulturno-umjetničkog života. Tridesetak stalnih i povremenih kazališta i kazališnih scena, tridesetak muzeja, veći broj galerija te brojni kazališni, glazbeni i plesni festivali uvrštavaju Zagreb na listu gradova umjetnosti. Hrvatsko narodno kazalište nacionalna je kuća baleta, opere i drame. Od koncertnih dvorana najpoznatija je Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, nazvana po skladatelju prve hrvatske opere. Operete i mjuzikli, rock i pop-opere u Komediji, britki humor i satira u Kerempuhu, suvremenost na daskama Gavelle, ZKM-a, ITD-a, Exita… – teško je sve nabrojiti, a kamoli istaknuti najbolje.

Zagreb je i domaćin brojnih međunarodnih kulturnih priredaba. Svjetski festival animiranog filma Animafest po tradiciji drugi je festival animacije u Europi. Muzički bijenale, Tjedan suvremenog plesa i Eurokaz, međunarodni festival suvremenih kazališta, donose svijet na zagrebačke pozornice.

Kultura Zagreba, Hrvatske i Europe neupitno se očitava i u brojnim gradskim muzejima. Arheološki muzej čuva tajanstvenu Zagrebačku mumiju. Mumija žene iz egipatske Tebe povijena je u lanenu knjigu s najdužim, još nedešifriranim, sačuvanim tekstom etruščanskoga jezika. Muzej grada Zagreba na suvremen način interpretira povijesne događaje u Zagrebu, od prapovijesti do danas. Muzej za umjetnost i obrt osnovan je zajedno sa školom u drugoj polovici 19. stoljeća radi očuvanja tradicionalnih vrijednosti narodnog obrta. Jedinstvena zbirka umjetnina iz različitih razdoblja i područja izložena od Univerzijade 1987. u muzeju Mimara. Strossmayerova galerija starih majstora zbirka je poznatih europskih imena slikarstva, nezaobilazna u upoznavanju umjetnosti od 15. do 19. stoljeća. U susjedstvu je Moderna galerija, koja obuhvaća djela svih relevantnijih likovnih umjetnika 19. i 20. stoljeća.

Sport je oduvijek bio velika strast u ovom gradu. Počnimo s nogometom kao najvažnijom sporednom stvari na svijetu. Nogometni klub Dinamo, najtrofejniji hrvatski nogometni klub, simbolizira plava boja. Isto vrijedi i za Košarkaški klub Cibona, čija je dvorana nazvana po legendarnom igraču Draženu Petroviću. Centri za rekreaciju i profesionalno bavljenje sportom rašireni su po cijelom gradu. Sportsko-rekreacijski centar Jarun, uređen povodom Univerzijade 1987. godine, rekreativcima nudi biciklističke i pješačke staze, sportske terene, a na jezeru se održavaju međunarodna veslačka natjecanja. Za vrućih ljetnih dana Jarun opravdava svoj drugi naziv, zagrebačko more, jer plaže vrve kupačima.

Sport je prisutan i u snježnim zimskim danima. Početkom svake godine Zagreb postaje središte Svjetskoga skijaškog kupa i opravdava jedan od naziva po kojim je poznat – bijeli Zagreb grad. Tek pola sata udaljen od središnjeg trga, najviši vrh gore Medvednice Sljeme (1035 m) posebno je mjesto u životu Zagrepčana. Brat i sestra Ivica i Janica Kostelić, najpoznatiji hrvatski skijaši, tu su se pripremali za vrhunske svjetske uspjehe. Promicali su skijašku stazu na Sljemenu te je uvrštena u Svjetski kup. Sljeme je cijele godine omiljeno izletište svih uzrasta.

Gastronomska ponuda u Zagrebu bogata je kombinacija različitih kuhinja. Povijest i geografija utjecali su i na zagrebačke jelovnike. Iako Zagrepčani rado kuhaju kod kuće, postoji mnogo mjesta gdje se nudi kontinentalna hrana te jela mediteranske i međunarodne kuhinje. Štrukli su jelo koje će vam svaki Zagrepčanin preporučiti kao autohtono. Pripremaju se na nekoliko načina pa se mogu jesti kuhani ili pečeni, slatki ili slani. Purica s mlincima jedno je od tradicionalnih kontinentalnih jela. Za ljubitelje mesa tu je i zagrebački odrezak, pohani teleći odrezak punjen šunkom i sirom. Zagreb se može pohvaliti da uz Pariz i Beč ima svoj odrezak.

Jedna od specifičnosti grada svakako su tržnice na otvorenom. Gotovo svaka četvrt ima jednu, a najpoznatija je tržnica Dolac u blizini katedrale, u srcu Zagreba. Ondje proizvođači svakodnevno od ranog jutra prodaju svježe voće i provrće, meso i ribu, pa predlažemo da za doručak kušate svježe vrhnje i sir koje ste kupili od kumice iz okolice Zagreba.

Originalan podsjetnik na posjet Zagrebu jest u poslovnom svijetu neizbježna kravata, izvorni hrvatski proizvod. U 17. su stoljeću hrvatski vojnici elegantnim rupcima oko vrata pobudili pažnju Francuza, a kako je kravata postala planetarno poznat modni dodatak, već je povijest.

Aromatični kolač paprenjak koji su pripremale žene starog Zagreba, neobična kombinacija sastojaka – meda, oraha i papra – bit će podsjetnik na kontraste Zagreba. Licitar, tradicionalni šareno ukrašeni kolač od medenog tijesta iz središnje nizinske Hrvatske u obliku srca, obično se daruje u posebnim prilikama kao izraz ljubavi i privrženosti. Crveni šestinski kišobrani, dio narodne nošnje karakteristične za okolicu Zagreba, na tržnici Dolac prodavače štite od kiše i sunca. Kao osobni uporabni predmeti, oni su prepoznatljiv element identiteta grada. Za ljubitelje antikviteta, umjetnina i starina Britanski trg svakog vikenda ujutro iznenadi originalnom prodajnom izložbom pod vedrim nebom.

Vrijedi doći i vidjeti, ne mislite li?