Dubrovnik se smjestio na jugu Hrvatske, u neposrednoj blizini Crne Gore i BiH, a prostire se u podnožju brda Srđ. Adminstrativno je središte Dubrovačko-neretvanske županije i jedan je od najatraktivnijih turističkih, povijesnih i kulturnih centara ne samo Hrvatske nego mu ravna nema na čitavom Sredozemlju pa je 1979. godine taj dragulj južnoga Jadrana dodan i na Unescov popis Svjetske baštine.

Atrakcija u Dubrovniku ima na svakom koraku. Posjetiti Dubrovnik, a ne obići njegove impresivne srednjovjekovne zidine isto je kao promašiti Eiffelov toranj u Parizu. Središnju dubrovačku ulicu ili Stradun ne možete zaobići (osim kad grad napadnu kruzeri pa je Stradunom nemoguće proći), a svaki boravak u Dubrovniku bit će nepotpun ako ne posjetite palaču Sponza, Knežev dvor, crkvu Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, staru luku, katedralu, Dominikanski samostan ili ako ne dogovorite barem jedan sastanak kod Orlandova stupa.

Ako za neki gradu Hrvatskoj možemo reći da ima prebogatu i slavnu povijest, onda je to Dubrovnik. Općeprihvaćena je teorija da je Dubrovnik nastao u 7. stoljeću kada su se stanovnici izbjegli iz Epidauruma (današnji Cavtat) naselili podno Srđa, no postoje i neke novije koje otvaraju mogućnost da je Dubrovnik nastao i mnogo ranije, u 5. odnosno čak i 3. stoljeću. Gustu hrastovu šumu koja se prostirala podno brda Srđ Slaveni su nazivali dubravom, po čemu je grad i dobio ime. Najslavnije dane Dubrovnik kao trgovačko i pomorsko središte proživljava u 16. stoljeću s procvatom Dubrovačke Republike. Godine 1667. Dubrovnik je zamalo uništio jak potres što je, uz seljenje trgovačkih ruta na Atlantski ocean zbog otkrića Amerike i neke druge povijesne okolnosti, dovelo i do slabljenja moći Dubrovačke Republike. Konačni udarac Dubrovačkoj Republici zadao je Napoleon i njegova vojska koja je 1806. ušla u grad i okupirala ga. Godine 1815. teritorij Dubrovačke Republike pripojen je Dalmaciji.

Zahvaljujući bogatoj, slavnoj i moćnoj povijesti, Dubrovnik je oduvijek bio meka za slavne, bogate i moćne. Legenda bilježi da je jedan od prvih koji je “posjetio” dubrovačko područje bio i kralj Richard Lavljeg Srca, kada je krajem 12. stoljeća spašavao živu glavu ispred oluje koja ga je na moru dočekala nakon povratka iz križarskog rata. Poslije su posjete slavnih uglavnom bilježili tabloidi, pa su tako primijećeni Wallis Simpson i princ Edward, Elizabeth Taylor i Richard Burton, Micheal Douglas i Catharine Zeta Jones, Richard Gere, Bon Jovi, Morgan Freeman, Tom Cruise i mnogi drugi sportaši, glazbenici, umjetnici, filmaši… Dobar dio njih, poput Abramoviča, Spielberga ili Gatesa sa svitom, ljepotu grada dožive uglavnom ljenčareći na svojim jahtama usidrenima oko otočića Lokruma. Sve u svemu, lovci na autograme i paparazzi u Dubrovniku uvijek mogu pronaći izazov više.

Pronaći odgovarajući smještaj u Dubrovniku ili okolici najmanji je problem. Gostima na raspolaganju stoji niz elitnih ili manje elitnih hotela i hotelskih naselja, a privatni smještaj nude gotovo svi – od luksuznih kuća i vila za imućne do apartmana i soba za goste plićeg džepa.

Obala je u okolici Dubrovnika izrazito razvedena te bogata uvalama i zaljevima pa mjesta za kupanje i uživanje u suncu ne manjka. Plaže su uglavnom stjenovite, a šljunčanu plažu podno dubrovačkih zidina mnogi smatraju najljepšom u Europi. U moru i suncu možete uživati i na obližnjem otoku Lokrumu, a ljubitelji pijeska, posebno djeca, na svoje će doći na otoku Lopudu, na čijoj se južnoj strani nalazi plaža Šunj, jedna od najljepših pješčanih plaža na Jadranu.

Osim kulturno-povijesnih znamenitosti, zabava i noćni život Dubrovnika glavni su aduti tog bisera Dalmacije. Vreli ritam noći gosti mogu uhvatiti u brojnim diskotekama i klubovima, a Dubrovniku ne manjka ni partyja pod vedrim nebom. Oni koji sitne sate ipak radije provode u postelji, ultimativnu dozu kulturno-zabavnog programa programa ponudit će Dubrovačke ljetne igre, čuveni kazališni festival bogate tradicije koji je jedan od zaštitnih znakova Dubrovnika još od daleke 1950. godine. Osim Ljetnih igara, Dubrovnik je domaćin i međunarodnih filmskih, glazbenih i drugih festivala. Čim pomislite da ste zabavili do iznemoglosti, Dubrovnik će vam ponuditi događaj više.

Na spomen dubrovačkih specijaliteta, prvo što će vam pasti na pamet i tanjur jest rožata, tradicionalna mediteranska kremasta slastica s preljevom od karamele. Dubrovačka kuhinja, naravno, nije samo rožata – gostu su za njegov gastronomski užitak na raspolaganju i brojna jela od mesa, ribe i povrća pripremljena na tradicionalan način, koja sva odreda možete kušati u lokalnim restoranima i konobama.

Važno je znati da je Dubrovnik jedan od najskupljih gradova u Hrvatskoj. U svakom ćete slučaju džep najgore rasparati na Stradunu, no cijene u pravilu ponešto i padnu krećete li se od centra prema periferiji. Srećom, za malo se koji novčić ostavljen u Dubrovniku može reći da je bačen uludo.

Ako za Napulj vrijedi ona da ga treba vidjeti i umrijeti, za Dubrovnik vrijedi da ga treba vidjeti i… vidjeti ga opet!