Crikvenica – u žargonu zvana još i Crikva, priobalni grad u Kvarnerskom zaljevu izrastao na ušću rijeke Dubračine, udaljen je samo tridesetak kilometara od glavnog središta Primorsko-goranske županije, Rijeke. Neposredna blizina zračne luke na otoku Krku i dobra prometna povezanost bili su od presudnog značenja za rani i ubrzani razvoj turizma u Crikvenici. Crikvenica je usko povezana s mjestima Dramalj, Selce i Jadranovo te zajedno s njima čini rivijeru.

Od znamenitosti i atrakcija u Crikvenici valja izdvojiti samostan pavlina, mjesto gdje se dan-danas čuvaju povijesni predmeti i spisi s crikveničkog i vinodolskog područja, uz koji stoji i crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, simbol grada po kojemu je Crikvenica i dobila ime (crkva – crikva). Put zanimanja za kulturne znamenitosti grada Crikvenice goste iz zemlje i svijeta odvest će do memorijalnog ateljea hrvatskog akademskog kipara, slikara i profesora Zvonka Cara, Muzeja grada Crikvenice i crkve Sv. Antona, sagrađene na mjestu romaničke crkve istog imena. Zov nedirnute prirode odvest će vas pak do obližnjeg Kavranovog jezera.

Povijest Crikvenice klesana je još za brončanog i željeznog doba, o čemu svjedoči niz pronađenih predmeta iz prapovijesnog doba te niz naseobina. U antičko doba na ušću rječice Dubračine postojala je rimska postaja Ad Turres, važna točka na rimskoj cesti koja je povezivala Italiju i Dalmaciju. Povijest Crikvenice u velikoj je mjeri određena prošlošću plodnog Vinodola, udoline u kojoj su nastala brojna naselja, zatim ribarska mjesta i, napokon, brojni turistički biseri Kvarnerske rivijere. U 8. stoljeću na te prostore stižu i Hrvati te organiziraju svoju župu kojom je poslije četiri i pol stoljeća vladala krčka kneževska obitelj Frankopan. Za njihove je vladavine nastao i Vinodolski zakonik (13. st.), pisan glagoljicom. Vinodolski zakonik popis je običajnog prava i jedan je od najstarijih pravnih dokumenata u Europi napisan pučkim jezikom. Početkom 15. stoljeća knez Nikola IV. Frankopan dao je na ušću Dubračine sagraditi samostan za pavlinske redovnike uz srednjovjekovnu crkvu pa se taj moćni hrvatski velikaš smatra i utemeljiteljem današnje Crikvenice.

Turizam se u Crikvenici počinje snažno razvijati krajem 19. stoljeća. Godine 1894. sagrađen je i prvi crikvenički hotel Therapia, koji posebno odiše srednjoeuropskim štihom, što je ostavština višestoljetne mađarske i austrijske vladavine.

S obzirom na hotelijersku tradiciju staru gotovo 120 godina, hotelski smještaj u Crikvenici gotovo da ne morate ni tražiti – hoteli smješteni u ugodnom okruženju mediteranske vegetacije koji osim ležaja nude i pregršt sportsko-zabavnih sadržaja naći će vas. Isto vrijedi i za apartmane, kuće za odmor ili sobe. Nedaleko od Crikvenice nalazi se i mali ali atraktivni kamp.

Uz crikveničku se obalu protežu lijepe šljunčane i pješčane plaže u dužini od osam kilometara, a do svake se stiže šetnicom uz more koja ih sve povezuje u mali kupački raj s oazama ugodnoga hlada koje pruža bujna vegetacija. Nedaleko od Crikvenice nalazi se i fino uređena nudistička plaža FKK Kačjak – Dramalj, ali svoje tijelo u potpunosti možete izložiti zrakama sunca i na obližnjim neuređenim ali ništa manje lijepim divljim nudističkim plažama.

Sudar kontinentalnog i mediteranskog ozračja osjeća se i u crikveničkoj kuhinji, u kojoj će vam vješti kuhari, bez sudaranja, osim već dobro poznatih mediteranskih specijaliteta od ribe i plodova mora, pripremiti i zanimljiva i ukusna jela od divljači u raznim umacima. A uz svako jelo fino ide i dobro crno vino. Šećer na kraju koji će vam zasladiti dan jest torta Frankopan – kušati je možete jedino u Crikvenici.

Zabava i noćni život Crikvenice moćni su. Raznorazni sportsko-rekreacijski sadržaji na kopnu i vodi dan će vam učiniti prekratkim, a kafići, diskoklubovi, tradicionalne feštice, koncerti i drugi uzbudljvi cjelovečernji programi poput modnih revija izazovi su zbog kojih sobarice neće imati previše posla oko pospremanja mnogih postelja.

Svuda pođi, u Crikvenicu dođi!