Dubrovnik - gradske zidine

 

Republika Hrvatska država je u jugoistočnoj Europi, između Slovenije na sjeverozapadu, Mađarske na sjeveru, Srbije na istoku, Crne Gore na jugoistoku te Bosne i Hercegovine na jugu odnosno istoku. Glavni grad je Zagreb. Najsjevernija joj je točka Žabnik (općina Sveti Martin na Muri), najjužnija otok Galijula (palagruški otoci), najistočnija Ilok, najzapadnija Bašanija (rt Lako), a najjužnija točka na kopnu je rt Oštra (općina Cavtat).

Hrvatska je pretežno nizinska zemlja. Nizine (teren ispod 200 m apsolutne visine) zauzimaju 53,4 posto teritorija, brežuljci (200-500 m apsolutne visine) 25,6 posto, a gorsko i planinsko područje (iznad 500 m apsolutne visine) 21 posto Hrvatske. Potkovast oblik teritorija upućuje na važnost panonske i primorske cjeline, međusobno spojenih pretežno krškim gorskim krajem. Prva od tih cjelina obuhvaća velik dio peripanonskog i manji dio panonskoga prostora, a druga najveći dio istočnojadranskoga prostora s gotovo svim jadranskim otocima. Pretežno krški gorski kraj Gorskoga kotara i Like, kao najuži dio planinskoga prostora gorske Hrvatske, spaja peripanonsko-panonski i jadranski prostor.

Sve hrvatske planine pripadaju Dinaridima (Dinarsko gorje). Najviše su Dinara (Dinara, 1831 m), Kamešnica (Kamešnica, 1810 m), Biokovo (Sveti Juraj ili Jure, 1762 m), Velebit (Vaganski vrh, 1757 m), Plješivica (Ozeblin, 1657 m), Bjelolasica (1533 m), Risnjak (Risnjak, 1528 m), Svilaja (Svilaja, 1509 m), Snježnik (Snježnik, 1506 m).

Hrvatskoj pripada 31.067 km² akvatorija Jadranskoga mora. Premda je zračna udaljenost od ušća rijeke Dragonje do rta Oštre samo 526 km, duljina hrvatske obale iznosi 5835,3 km, od čega kopnene 1777,3 km, a otočne 4058 km. Takav tip razvedenosti svjetski je poznat kao dalmatinska obala (otoci, obalna crta i planine pružaju se usporedno). Pred njom je 718 otoka i otočića, 389 hridi (uvijek iznad razine mora) i 78 grebena (ispod, u razini ili, za oseke, iznad mora). Stalno je naseljeno 50-ak otoka. Na njima živi 120.625 stanovnika.

 

Djevojka s plaže

 

Regije

Iako je formalno podijeljena na županije, Republika Hrvatska prirodno bi se mogla podijeliti na četiri makroregije, prema stranama svijeta:

1. sjeverna Hrvatska ili središnja Hrvatska obuhvaćala bi šire područje Grada Zagreba te Međimursku, Varaždinsku, Krapinsko-zagorsku, Karlovačku, zapadni dio Bjelovarsko-bilogorske i dio Sisačko-moslavačke županije

2. istočna Hrvatska obuhvaćala bi Slavoniju (slavonsko-baranjske županije) te dio Sisačko-moslavačke

3. zapadna Hrvatska obuhvaćala bi Istru, Kvarner, Hrvatsko primorje i dio Like

4. južna Hrvatska obuhvaćala bi Dalmaciju.

 

Hrvatska po regijama