Rijeka je najveća hrvatska luka i treći grad po veličini u Hrvatskoj. Administrativno je središte Primorsko-goranske županije. Razvila se još u 19. stoljeću u jako industrijsko središte i jednu od najvećih srednjoeuropskih luka zbog dubine mora u Kvarnerskom zaljevu i idealnoga zemljopisnog položaja. Ima oko 200.000 stanovnika, leži na ušću rijeke Rječine u Hrvatskom primorju i u njoj počinju dva važna prometna pravca: prvi povezuje Jadransko more i Panonsku nizinu (glasovite ceste Lujzijana i Karolina), a drugim je Rijeka preko Postojnskih vrata, planinskog prijelaza, povezana s Dinarskim gorjem, odnosno Slovenijom i Austrijom.

Iako postoje tragovi iz paleolita i neolita, najranijim naseljima smatraju se keltska Tarsatica na Trsatskom brdu i Tarsata na obali koju su nastanjivali Liburni. Za rimskog cara Oktavijana Augusta naselje se pomiče na desnu obalu ušća Rječine, u Kvarnerski zaljev, gdje se danas nalazi Stari grad. Ostaci su tog razdoblja temelji rimskih bedema, zidovi zgrada, ostaci termi, rimskih vrata i brojni drugi arheološki nalazi. Poslije pada Zapadnog Rimskog Carstva u 5. stoljeću, grad je bio pod vlašću raznih država i naroda – Ostrogota, Bizantskog Carstva, Lombarda, Franaka, Hrvata i Mađara. U 14. stoljeću Rijeka je posjed krčkih knezova Frankopana, a od 1466. godine Habsburgovaca. Potkraj 16. stoljeća Rijeka je stekla autonomiju, a od 1719. godine slobodna je luka. Godine 1776. s Hrvatskim primorjem čini Ugarsko primorje. Nakon francuske i austrijske uprave uključena je u civilnu Hrvatsku (1822.). U Drugom svjetskom ratu Rimskim sporazumom pala je pod Italiju, a 1945. pripala je Hrvatskoj. Burna povijest, zar ne?

Rijeka ima mnogo kulturnih i povijesnih spomenika koje vrijedi obići: slavoluk iz 1. stoljeća, gradski toranj sa satom iz 15. stoljeća, staru gradsku vijećnicu iz 15. stoljeća te tvrđavu Trsat iz 13. stoljeća. No tu su i brojne prekrasne crkve i palače – katedrala Svetoga Vida u Starom gradu, crkva Uznesenja Marijina, bivša katedrala iz 15. stoljeća, povijesni kompleks Muncipij, poznata Stara vrata (ili Rimski luk), palača Wohinz na Korzu, palača Wassermann-Garbas te Adamićeva palača. Sve te znamenitosti na jednome mjestu učinile su Korzo najpoznatijom riječkom ulicom i sastajalištem Riječana i turista.